Proizvodnja maline

Savremena tehnologija uzgoja jedno i dvogodišnjeg tipa

Kako se gde zove, tako se i gaji, u imenu njenom skrivena je tehnologija uzgoja...

U starom engleskom maline su bile poznate kao 'hyndberries', 'raspis', ili 'raspes', što je dovelo do današnjeg modernog naziva 'raspberry'. U nemačkom jeziku maline su poznate kao 'himbeeren', u danskom kao 'bringebear', u švedskom kao 'hallon'; na italijanskom kao 'lapone'; na francuskom kao 'framboise'; na holandskom kao 'framboos'; na španskom kao 'frambuesa'; a na istočnoevropskim jezicima kao malina. Kod nas, kao i u celoj regiji, kad je dobro za malinu se kaže 'crveno zlato', a kada je stanje loše 'crveno blato'.

Bez obzira na ovako šarenoliko poimanje maline, malo je voćnih vrsta koje su na području Srbije, kao i šire regije, poslednjih godina imale takav trend rasta kao malina. Ne samo da su se povećavale površine pod ovom voćnom kulturom, već se tehnologija njenog uzgoja značajno modernizovala, kako u polju tako i po pitanju skladištenja, dubokog zamrzavanja, pakovanja i distribucije zamrznutih i svežih plodova. Srbija je nesumljivo kolevka malinarstva i pored dugogodišnje tradicije i liderstva na globalnom nivou, osnove sistema proizvodnje plodova maline za industrijsku preradu uspostavljene su na području naše zemlje, te se često pominje tzv. ariljski metod uzgoja sorte vilamet. Generalno, proizvodnja maline, odnosno tehnologija njenog uzgoja u širem regijonu bazira se na principima koje je definisao tzv. ariljski metod. Nasuprot ovoj tradiciji, proizvodnja plodova maline za potrošnju u svežem stanju dominira izvan granica "kolevke malinarstva" ali je ista u poređenju sa onim namenjenim industriji zanemariva.

Veliki broj malih proizvođača, različiti sistemi uzgoja, tradicija sa jedne i modernizam sa druge strane, za rezultat imaju bezbroj nedoumica i dilema u proizvodnji maline od kojih neke poslednjih godina dovode u pitanje i njenu održivost. Najveće su dileme i dalje vezane za sadni materijal, ali isto tako i za ishranu i zaštitu biljaka u toku same proizvodnje, dok je posljednjih godina sve jači pritisak tržišta na obaveznu sertifikaciju i standardizaciju kompletnog ciklus proizvodnje, a prodaje maline se zaključuje rigoroznim kontrolama biološke ispravnosti i zadravstvene bezbednosti i sigurnosti plodova maline.

U poređenju sa ostalim voćnim vrstama u našem regionu, nema sumnje da je malina jedna od najperspektivnijih voćnih vrsta. Međutim, apsolutno je neophodno da njen razvoj prati savremene trendove u proizvodnji. Sertifikovani sadni materijal, moderni sortiment, definisan tehnološki nivo proizvodnje, sleđenje koncepta integralne proizvodnje, nula rezidua, higijena i bezbednost, samo su neki od prioritetnih koraka koji se nameću u budućoj održivoj proizvodnji. Malinari trebaju adekvatan savetodavni servis, kvalitetan repromaterijal, kao i svu tehničku pomoć u pogledu otkupa. Otkupljivačima je neophodna stabilnost u pogledu varijacija cene, sigurna sirovinska baza, adekvatni kreditni aranžmani, te sertifikovani pogoni kako bi ojačali svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Zbog svega ovoga, ali i zbog mnogih drugih otvorenih pitanja, na stranicama ovog sajta vam predstavljamo jedan potpuno novi, aposlutno moderan, potpuno intenzivan koncept pružanja stručne i tehničke pomoći a u skladu sa socio-ekonomskim prilikama, aktuelnim i potenicijalnim izazovima, te sigurnim plasmanom na tržištu.