Arilje 2015. godine

2. Međunarodno savetovanje "VREME JE ZA MALINU"

Oblast proizvodnje jagodastog voća

Arilje 2015. godine bilo je drugo Međunarodno savetovanje o savremenoj i održivoj proizvodnji maline pod motom ¨VREME JE ZA MALINU¨. U nastavku sledi originalno podsećanje na taj događaj kroz voditeljski program domaćina.

Poštovani prijatelji, dobar dan i dobro došli na drugo, sada već tradicionalno međunarodno savetovanje iz oblasti proizvodnje jagodastog voća pod nazivom ,,Vreme je za malinu", u organizaciji firme HOYA VS iz Subotice. Ja sam Zoran Maričić regionalni predstavnik firme Hoya vs, i biću Vaš današnji domaćin. Dozvolite mi da na samom početku, u najkraćem, predstavim našu firmu, za sve one koji se do danas nisu susretali sa nama, ali i za sve one sa kojima uspešno sarađujemo, i da na neki način napravimo uvod u ovaj današnji skup. Preduzeće HOYA VS je proisteklo i nastavilo poslovanje trgovinske radnje ¨ZA SNABDEVANJE REPROMATERIJALOM POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA¨ osnovano 1989. godine. U proteklih četvrt veka svašta se izdešavalo na ovim našim prostorima, hiljade promena se desilo u načinu i oblicima poslovanja svakog preduzeća, ali nijednog momenta, naše poslovanje nije bilo dovedeno u pitanje. Sarađivali smo i radili sa bezbroj domaćih firmi i poljoprivrednih proizvođača i isto tako sa velikim brojem stranih dobavljača. Svo to vreme smo pokušavali smo da budemo oni koji biraju, a ne samo oni koji su birani. U prevodu to znači da se zadnjih desetak godina trudimo da sa svakim našim dobavljačem (isti princip važi i za naše kupce), uspostavimo istinski - poslovni i prijateljski kontakt, uvek uz obostrano uzajamno uvažavanje, uz poslovni obostrani interes i na krajnje ravnopravnom nivou. Vođeni ovakvim razmišljanjem ali i poslovanjem, mi smo se usudili da se pojavimo ovde, pred Vama, kako prošle godine tako i ove ali, iskreno se nadamo, i u puno narednih godina. Mi smo ubeđeni da je vreme za ¨prodaju magle¨ sada uglavnom iza nas. Na žalost to nije moguće u potpunosti eliminisati, u jednom od naših krajeva popularna je uzrečica: ¨dok je ljudi biće i prevara¨. U većem delu naših današnjih prezentacija mi ćemo se morati dotaknuti i takvih detalja, jer znamo kako se ponašaju mnogi igrači u ovoj igri i zato ćemo Vam svaki put skrenuti pažnju na momente gde je to moguće, ili se već dešava.

Pre nego što najavim predavače, još nekoliko bitnih informacija. Kada sam malo pre spominjao da se može birati ali i biti biran, nisam do kraja objasnio ovu konstataciju. Vrlo jednostavno, od najvećeg broja konkurentskih firmi mi se razlikujemo po tome što sami biramo kako dobavljače sa kojima radimo tako i svaki proizvod pojedinačno, svaku formulaciju đubriva, svaku sortu i svaku saksiju borovnice. Tek kada se uverimo da taj proizvod ima uslove za inrodukciju na naše tržište (uz zajedničku saradnju sa velikim brojem pojedinaca i institucija) mi prihvatamo da uz to vežemo naše ime i damo 100% od sebe da to i uradimo. U nastavku ćete videti da je jedan od naših partnera, u svojoj branši, najveća firma na svetu. Međutim, ni jednu poslovnu odluku vezanu za srpsko tržište ne donose bez nas i bez našeg mišljenja. A to naše mišljenje je nastajalo uglavnom na ovakvim skupovima, u dugim i ozbiljnim razgovorima sa mnogim kompetentnim ljudima i nakon mnogih praktičnih ogleda. To i takvo mišljenje nama daje za pravo da vam se možemo obratiti na ovakav način i organizovati ovakav skup. Naravno, da ne bude zabune, Hoya nije ¨Poljoprivredna savetodavna služba¨ i nije korisnik budžeta, već komercijalna firma (koja uzgred budu rečeno, redovno izvršava svoje obaveze prema budžetu) i naravno da mi tražimo svoj interes u celom ovom poslu.

Firma Hoya vs već godinama aktivno prati savremene trendove u proizvodnji jagodastog voća i na tom planu ostavruje saradnju sa vodećim firmama u pogledu proizvodnje sadnog materijala maline i borovnice, ishrane i nekim elementima zaštite. Danas je firma Hoya lider u zemlji kada je u pitanju uvoz zdravog bezvirusnog sadnog materijala i uvoz organskih đubriva, a s pravom se možemo pohvaliti da zastupamo najvećeg svetskog proizvođača organskih đubriva, amino-kiselina i mikrobioloških đubriva ITALPOLLINA. Cilj firme HOYA V.S. je da iskustvo koje ona dobija u oblasti proizvodnje stečeno kroz saradnju sa eminentnim firmama iz inostranstva i zemlje, saradnjom sa naučnim ustanovama, fakultetima i njihovim pojedincima podelimo na terenu sa proizvođačima, a sve u cilju unapređenja proizvodnje, povećanja prinosa proizvodnje zdrave hrane, koja je iznad svega profitabilna u odnosu na uložena sredstva.

Poslednjih nekoliko godina kada je u pitanju proizvodnja maline u Srbiji, a opet u razgovoru sa ljudima koji se bave direktno ili inderektno ovim vidom proizvodnje, nameće se pitanje da li mi polako gubimo vodeću poziciju u Evropi i Svetu ili smo je već izgubili kada je u pitanju kvalitet pa i prinos. Šta uraditi u tom pogledu? Kada smo razmišljali o tome šta je to što još nije rečeno o malini, i kako da mi kao firma damo doprinos u podizanju kvaliteta i prinosa, došli smo do zaključka da sem u segmentu zaštite nije bilo nekih ozbiljnijih pomaka kada je u pitanju ne samo sadni materijal, već i ishrana koja je možda i najvažniji segment poljoprivredne proizvodnje uopšte.

Već dugi niz godina imamo veoma uspešnu saradnju sa velikim brojem firmi, hladnjača i pojedinaca koje se bave proizvodnjom, otkupom i preradom jagodastog voća, poljoprivrednim apotekama koje su kao i prethodno pomenuti takođe neizostavni segment kada je u pitanju proizvodnja malina. Da bi smo što više tih novih saznanja podelili sa Vama, pozvali smo eminentne predavače kako iz zemlje tako i iz inostranstva i oni su danas ovde sa nama. Pripremili smo vam 8 vrućih, aktuelnih, interesantnih tema, i to:

  1. Italpolina – svetski lider u proizvodnji organskih đubriva. Filip Cognet (Koniet);
  2. Introdukcija novih tehnologija i njihova primena na terenu u okviru Italpoline. Roman Hanrion;
  3. Efekti dejstva aminokiselina u proizvodnji maline. Prof. dr Slobodan Milenković;
  4. Visokožbunasta borovnica unosna i perspektivna kultura jagodastog voća. Porf. dr Jasminka Milivojević;
  5. Protivgradne mreže u proizvodnji maline i visokožbunaste borovnice. Miroslav Nikolić;
  6. Kako doći do kvalitetnog sadnog materijala maline, primjer Reprocentra jagodastog voća iz Bugojna. Adnan Maličević;
  7. Uspjeh u proizvodnji jagodastog voća na području BiH. Nedim Džano.